Župna crkva sv. Blaža

Jedna od najimpozantnijih građevina u Vodnjanu, ali i cijeloj Istri je svakako župna crkva sv. Blaža koju posjećuju hodočasnici iz cijelog svijeta. Na mjestu današnje župne crkve nalazila se bazilika, najvjerojatnije iz 11. stoljeća, koja je porušena 1760. godine. Nova je crkva građena prema modelu crkve sv. Petra u Veneciji, a projekt je bio vrijedan 13.000 zlatnih dukata. Crkvu je Vodnjanu poklonio narod i gradila se od 1760. do 1800. godine. U to vrijeme građani su odvajali 10 posto svih proizvoda za gradnju crkve, a daljnih deset godina izdvajali su deset posto vina i maslinovog ulja. Danas je ova crkva najveća i jedna od najznačajnijih u Istri. 

Osim relikvija sv. Blaža u vodnjanskoj se Župnoj crkvi čuva još 370 relikvija 250 različitih svetaca. Uz trn s Isusove krune, komadić vela Bogorodice, česticu Kristova križa i mnoge druge, posebnu pozornost privlače neraspadnuta, posve očuvana tijela ili djelovi tijela sv. Sebastiana, sv. Barbare, sv. Marije Egipatske, sv. Leona Bemba, sv. Ivana Olinija i sv. Nikoloze Bursa. Dijelovi i čitava tijela u Župnoj crkvi sv. Blaža leže stoljećima, a nisu balzamirani niti hermetički zatvoreni što predstavlja pravu zagonetku za znanstvenike. No to nije jedina zagonetka. Prema narodnoj predaji, neraspadnuta tijela svetaca imaju čudesnu moć ozdravljenja. 

A relikvije su u Vodnjan stigle 1818. godine iz Venecije jer se zbog Francuske revolucije uništavalo sve što je sakralno. Veliki slikar i član Carsko kraljevske akademije likovnih umjetnosti Gaetano Grezler iz Venecije preuzeo je relikvije i pohranio ih kod sebe. U potrazi za umjetnikom koji bi dekorirao tek izgrađenu župnu crkvu, uprava vodnjanske crkve izabrala je Gretzlera. On dolazi sa svojim jedrenjakom te sa sobom nosi i relikvije. 

Zbirka sakralne umjetnosti u župnoj crkvi sv. Blaža najznačajnija je na tlu Hrvatske. Zbirka broji 730 eksponata koji potječu iz razdoblja od 400. godine pa sve do 19. stoljeća. U zbirci su sadržani reljefi u kamenu, petnaest slika na platnu i drvu, petnaest skulptura, stotinu dragocjenih relikvijara, mnoštvo knjiga i rukopisa, nakit, svećenićke halje i drugo, te pruža jedinstveni pogled na Srednji vijek. Iako nije službeno proglašena hodočasničkom destinacijom crkvu sv. Blaža godišnje posjeti 15.000 vjernika.