Romualdova špilja

Romualdova špilja smještena na istočnoj  strani Limskog zaljeva, ime je dobila po Sv. Romualdu i legendi da je pustinjak oko 1000. godine nekoliko godina boravio upravo u ovoj špilji. Njemu u čast, sve do 1942. godine, održavale su se vjerske procesije koje bi započele misom u crkvi Sv. Martina i završile na ulazu u špilju. Uz djelovanje Sv. Romualda povezuje se i osnutak obližnjeg samostana Sv. Mihovila Arhanđela na Limu, oko 1040. godine.

Danas je Romualdova špilja zaštićena kao fenomen krša, ali i stanište kolonije velikog šišmiša, ugrožene i zakonom zaštićene vrste. Već prije 20000 godina špilja je bila formirana, s nataloženim raznim sedimentima, a neki od njih danas imaju veliku paleontološku i paleoantropološku vrijednost. Pronađeno je mnogo životinjskih ostataka, a svakako su najzanimljiviji oni, danas odavno, izumrlih životinja poput špiljskog medjveda, lava, leoparda ili špiljske hijene. Uz izumrle ledenodobne životinje pronađeni su ostaci pračovjeka, od njegovih artefakata kao što su šila, strugala i slično, do zuba kutnjaka djeteta koji je ujedno i najstariji ostatak pračovjeka pronađen u Istri.

Pećina je duga 105 metara,  uski i niski ulaz vodi do nekoliko većih i impresivnih dvorana. Vijugav hodnik mjestimice se širi i tvori sedam većih prostorija, ali izrazitih ukrasa. Visina pećine varira između pet do sedam metara, dok širina joj je između dva i sedam. Romualdovu špilju moguće je posjetiti uz stručno vodstvo.