Pretorska palača u Kopru

Središnji gradski trg, nekoć Platea comunis, kasnije Stolni, a danas Titov trg okružuju najznačajnija gradska zdanja s bogatom poviješću. Nasuprot gradske lože, na južnom djelu trga, nalazi se predivna Pretorska palača, najvažnija profana arhitektura u gradu s iznimnom graditeljskom poviješću sve od 13. pa do 17. stoljeća.

Pretorska palača nastala je na mjestu dviju starijih kuća iz sredine 13. stoljeća koje su najprije bile povezane ložom, dok se tijekom druge polovice stoljeća, zdanje nekoliko puta obnavljalo prvenstveno zbog njegovog uništenja tijekom napada Đenovljana. Naposljetku, današnji izgled s dva kata, vanjskim stepeništem i dva tornja, jedan na istočnom, a drugi na zapadnom krilu dobiva u drugoj polovici 15. stoljeća. Zgradom dominira kasni gotičko-renesansni stil i venecijanska gotika, koji građevinu svrstava na sam vrh slovenske profane arhitekture. Njezino prostrano pročelje prošarano je nizom prozora sačinjenim od bifora, trifora i kvadrifora, već spomenutim stubištem i balkonom iznad polukružnog portala s dva stupa. Renesansni portal, poznat i kao 'del Corte' nastao je 1505. godine. 

Završni izgled dobiva u baroku, kada je nadodan upečatljiv zupčasti završetak 1664. godine, a iste su godine preraspoređeni ukrasni grbovi na pročelju. Na uglu pročelja nalazi se reljef u obliku lava s otvorom odnosno Bocca del leone, otvor koji se u venecijansko doba koristio za anonimne poruke koparskim upraviteljima.

Nakon pada Venecijanske Republike, 1797. godine, Pretorska palača gubi svoj značaj, a tijekom austrijske vladavine sve funkcije koje su se u njoj obavljale sele se u Armeriu. Zdanje je zanemarivano sve do 2001. godine, kada je obnovljeno pa je i gradska vijećnica ponovno vraćena u Pretorsku palaču.