Mornaričko groblje u Puli

Kako je Pula bujala tijekom vladavine Austro-Ugarske Monarhije rastao je i broj njezinih stanovnika te su stoga u tom razdoblju nastajale brojne javne i privatne građevine, među kojima i Mornaričko groblje. Punim imenom K. u. k. Marinefriedhof odnosno Carsko i kraljevsko mornaričko groblje, naziv kojeg su imale sve javne ustanove Monarhije, otvoreno je 1862. godine, a za njegove potrebe Ministarstvo mornarice kupilo četiri tisuće četvornih metara zemlje. Na groblju su se do 1870. godine pokojnici grupno sahranjivali, no potom se to mijenja zbog higijenskih razloga. Danas se ono prostire na 22 tisuće četvorna metara i pokopano oko 150 tisuća ljudi. Mornaričko groblje je posljednji dom stradalih na parobrodu Baron Gautsch tijekom Prvog svjetskog rata, nekolicine austrougraskih, ali i jedan turski admiral te žrtve iz Drugog svjetskog rata. 

Groblje uspijeva zadržati i sačuvati svoj urbanističko-arhitektonski oblik te spomeničku baštinu, a odlukom iz 1960. godine proglašeno je povijesnom spomeničkom baštinom stoga se na njemu više ne vrše ukopi. Zbog trošnosti i propadanja, 1990. godine krenulo se u obnovu Mornaričkog groblja uz pomoć austrijskog Crvenog križa i Njemačkog narodnog saveza za brigu o ratnim grobovima. U svibnju 1997. obilježen je završetak njegove obnove, a groblje je uvršteno na popis spomenika pod zaštitom Haške konvencije.