Povratak
Lorun
Na Lorunu su pronađeni brojni ostaci rimske arhitekture, od gospodarskog kompleksa koji se sastojao od keramičke radionice, uljare i cisterne do stambenog dijela s ladanjskom vilom
Lorun je antičko arheološko nalazište smješteno uz planski građeno turističko naselje Červar Porta. Pronađeni su ostaci rimske ladanjske vile, gospodarskog kompleksa koji se sastojao od radionice keramičkih proizvoda i uljare te cisterne za prikupljanje vode, dok se najstariji zidovi vile poklapaju s vremenom osnutka kolonije Poreč, 46. godine prije Krista, u doba Cezara.
Sisenna Statilie Tauro, rimski konzul čak 16 godine, bio je vlasnik posjeda u 1. stoljeću poslije Krista, a najvjerojatnije je on investirao u gradnju gospodarskog objekta. Sisenna je bio utjecajan u onodobnom društvu i jedan od najvećih posjednika na istarskom poluotoku. Nakon njegove smrti posjed prelazi u ruke Kalvije Krispinile, žene poznate po brojnim skandalima na Neronovom dvoru, a potom prelazi u carski posjed postajući dio carskog poljoprivrednog dobra pod kojim je bilo cijelo područje Tara i Vabrige. Imena obojice prethodnih vlasnika potvrđena su na brojim ostacima amfora na kojima se mogu pronaći pečati njihovih imena.
Červarska vila značajno je bila proširena za cara Tiberija kada Poreština i Červarsko polje postaju dio velikog poljoprivrednog kompleksa na kojem se uzgajaju i prerađuju masline i grožđe. Radionica keramičkih proizvoda prestala je funkcionirati krajem 1. stoljeća, ali su tamošnje keramičke peći najbolje istražene na Jadranu. Uljara je možda funkcionirala sve do provale barbara i Slavena koji su jedan njen dio koristili kao ognjište. Na nalazištu uređen je arheološki park, s panelima, objašnjenjima i fotografijama koje objašnjavaju istražene objekte, od keramičkih peći do cisterne.
