Gradska vijećnica u Puli

Pulska Gradska palača jedna je među rijetko sačuvanim starim zdanjima grada, koju ističe izuzetna arhitektura. Njezina jezgra potječe iz 1295. godine, iz vremena kada je Pula bila slobodna gradska općina, a u njoj se nalazilo sjedište gradske samouprave. Kroz dugu povijest Gradska palača nije mijenjala svoju ulogu pa je tako za Mletačke uprave bila sjedište kneza i providura, kasnije i do danas sjedište gradonačelnika.

Sama je palača sagrađena na ostacima drugog forumskog rimskog hrama čiji se dijelovi još vide i ugrađeni su u njeno začelje. Iako zgrada leži na antičkim temeljima, nadograđivana je tijekom više stoljeća, a najveće su se promjene zbile od 10. do 16. Natpis s godinom datacije, 1295., ugrađen je u sjeverno pročelje koje je bilo obnovljeno u 16. stoljeću, a godina vjerojatno označava prvu temeljitu rekonstrukciju i nadogradnju.

Na istočnom zidu isprepliću su stilovi romaničkog i gotilčkog razdoblja, što su ujedno i najstarije faze graditeljskog razvitka. No na građevini, pogotovo na njezinim uglovima, raspoznaje se renesansna skulptura Telamona i Sirene, kao i stupovi, a prozori u baroknom stilu, najmlađi su arhitektonski elementi na palači. Stalne pregradnje i nadogradnje, dovele su do nastanka građevine koja predstavlja iznimni spoj arhitektonskih stilova od romanike do baroka. Iako je stoljećima bila zapuštana, danas je u potpunosti restaurirana.