Crkva sv. Duha u Balama

Bale, nekadašnji važni kaštel pod vlašću akvilejskog patrijarha, a do danas su samo dva prstena zidina. No pravo bogatstvo leži u župnoj crkvi s kriptom i značajnom predromaničkom skulpturom Bala i okolice koji je jedan od pokazatelja prijašnje važnosti mjesta.

No baljanske crkve poznate i po freskama, zidnim slikama, pogotovo crkva sv. Duha. Po dimenzijama skromna građevina, no vrhunske klesarske izvedbe na pročelju, u stilu gotičke arhitekture 15. stoljeća. Građena je od pravilnih kamenih blokova s kamenim krovnim pokrovom, odnosno škriljama, a sačuvala je i lijep detalj profiliranog kamenog nosača za vječno svjetlo usred šiljastog svoda.

Sićušna unutrašnjost kapele prošarana je freskama, koje se u novije vrijeme povezuju sa stvaranjem Alberta iz Konstanza na Bodenskom jezeru. Iako oslikava i obližnju crkvu sv. Antuna, sa scenom pokapanja sv. Pavla pustinjaka i nekoliko drugih diljem Istre, ipak se sve bogatstvo Albertova repertoara nalazi u crkvici je sv. Duha. 

Prostorno su svakako najuvjerljivije scene Bijeg u Egipat, Pokolj nevine dječice i Posljednja večera, ispunjene brojnim detaljima, koje ne dopuštaju oku da se odmori. Uz uobičajene scene kristološkog ciklusa na svetišnom zidu, majstor Albert iz Konstanza slika i scenu Prijestolja milosti sa svecima. U njegovu se opusu primjećuju mnogobrojni utjecaji prije svega venecijanska cvjetna gotika (gotico fiorito), srednjoeuropski utjecaji iz Njemačke i Češke te ranorenesansne karakteristike.